Vrste bola

Postoji nekoliko sistema podjele bola, a najčešće su podjele prema dužini trajanja i uzrocima nastanka, intenzitetu, prema lokalizaciji itd…

Prema dužini trajanja i uzrocima nastanka, bol najčešće dijelimo na:

  1. Akutni
  2. Hronični nemaligni
  3. Hronični maligni

Akutni bol je bol koji se javi iznenada, prolaznog je karaktera i općenito prestaje tokom očekivanog perioda ozdravljenja. Akutni je bol predvidivi fiziološki odgovor organizma na mehanički, temperaturni ili hemijski podražaj, a mogu ga izazvati ozljede, hirurške traume ili akutne bolesti. Ako se akutni bol ne liječi i traje duže od 3 mjeseca, tada govorimo o hroničnom bolu. Najčešći akutni bolovi su glavobolja, zubobolja, menstrualni bol, bol nakon fizičke ozljede ili hirurške intervencije itd.

Hronični bol se obično definiše kao bol koji traje duže od tri mjeseca. Neki stručnjaci zauzimaju stav da, prije nego se proglasi hroničnim, bol treba smatrati akutnim u periodu od šest mjeseci. Postoji još jedna definicija prema kojoj bol postaje hroničan kada prođe procijenjeno vrijeme ozdravljenja, a bol i dalje traje. Tada bol prestaje biti simptom bolesti, nego postaje bolest sama po sebi.

Najučestaliji hronični bolovi su hronični bol u donjem dijelu leđa, osteoartritisni bol, fibromialgija…

Maligni bol je hronični bol povezan s progresivnom bolešću koja potencijalno ugrožava život: karcinom, AIDS, progresivne neurološke bolesti i krajnji stadiji propadanja pojedinih organa.

Prema intenzitetu, razlikujemo blage, umjerene i jake bolove.

U slučaju pojave akutnog bola, pacijenti najčešće uzimaju lijek ili sami ili po preporuci farmaceuta i tom prilikom se najčešće ne vrši procjena intenziteta bola već pacijent orijentaciono opiše bol kao blaži, umjeren ili jak.

Međutim, u kliničkoj praksi se često vrši procjena intenziteta bola pomoću jednodimenzionalne ili multidimenzionalne ljestvice za procjene intenziteta bola. Zbog jednostavnosti u kliničkoj praksi najčešće se koriste jednodimenzionalne ljestvice. Intenzitet poslijeoperacijskog bola procjenjuje se prosječno svakih 4-6 sati. Redovita evaluacija intenziteta bola nam može pomoći za bolje praćenje stanja pacijenta ali i za prilagodbu doza analgetika. Najčešće korišćena jednodimenzionalna ljestvica procjene bola je „Vizualna analogna skala“ (VAS od eng. Visual Analogue Scale). To je linearna skala označena brojevima od 1 do 10 na kojoj bolesnik označava mjesto koje prema njegovoj procjeni odgovara intenzitetu bola. VAS 0 odgovara stanju bez bola, a VAS 10 odgovara najjačem bolu. VAS od 0 do 3 označava slabi intenzitet bola i ne zahtijeva analgetsku terapiju, VAS 4-7 ukazuje na bol srednje jakog intenziteta, a VAS 7-10 označava jak bol, često uzrokovan malignim oboljenjima a koji zahtijeva neodgodivo liječenje jakim analgeticima, često i opijatima.

0 – sretno lice, nema bola

2 – još uvijek zadovoljno lice, vrlo slab bol

4 – ravnodušno lice, slab do umjeren bol

6 – tužno lice, umjeren bol

8 – nezadovoljno lice, jak bol

10 – suzno lice, vrlo jak bol

Prema lokalizaciji, bolove možemo podijeliti na više tipova zavisno koji dio tijela je zahvaćen

Tako najčešće razlikujemo glavobolje, zubobolje, menstrualne bolove (dismenoreje), bolove u leđima, zglobovima, bolove u bubrezima…

Glavobolja?

Glavobolja može biti akutni ili hronični bol u području glave i jedan je od najčešćih simptoma različitih bolesti. Najčešće su akutne glavobolje koje mogu biti uzrokovane povišenom tjelesnom temperaturom, prehladom, stresom, PMS-om, mamurlukom, upalom uha i sinusa, bolestima zubi i desni te nekim lijekovima. Glavobolje također možemo podijeliti na primarne, kod kojih se ne može utvrditi organski uzrok nastanka, kao što su tenzijska ili migrena, dok u sekundarne spadaju one izazvane ozljedama glave i vrata, uzrokovane infekcijama ili povezane s psihijatrijskim poremećajima.

Zubobolja?

Zubobolja je jedan od najčešćih razloga posjeta stomatologu. Najčešći razlog zubobolje je upala pulpe, odnosno unutrašnjeg dijela zuba koji je opskrbljen živcima. U početku se osjeća kratak, oštar bol kao odgovor na hladno ili slatko, a s vremenom prelazi u tup, pulsirajući i trajniji bol. Upala nastaje kao posljedica karijesa ili loma zuba. Zubobolju možemo osjećati i kao posljedicu upale desni ili parodontnih promjena te nakon hirurških zahvata na zubima.

Šta je dismenoreja?

Dismenoreja ili bolna menstruacija javlja se kod većine žena do sredine 20-ih godina ili do poroda. Simptomi su bolovi ili grčevi u donjem dijelu trbuha neposredno prije ili prvih dana menstruacije. Manji broj žena osjeća izrazito snažne bolove praćene mučninom, povraćanjem, proljevom, ubrzanim radom srca i ubrzanim plitkim disanjem. Dismenoreja se najčešće liječi primjenom lijekova protiv bolova te je najbolje uzeti lijek već pri prvom nastupu blagih bolova, ne čekajući da se pojačaju. Korisno je mirovanje i utopljivanje, uzimanje lagane hrane i veće količine tekućine. Uzroke dismenoreje treba ustanoviti ginekolog.

Šta je mišićni bol?

Mišićni bol može biti akutan i hroničan. Akutan je uzrokovan ozljedom, rupturom i upalom i prestaje nakon oporavka od ozljede. Ovdje se ubraja i upala mišića nakon pojačanog fizičkog napora. Hronični bol u mišićima često je posljedica neke ozbiljne sportske ozljede, npr. rupture mišića. Liječenje mišićnog bola, uz lijekove, najčešće uključuje i razne oblike fizikalne terapije.

Šta su to bolovi u zglobovima?

Većina ljudi je bar u jednom trenutku u životu osjetila bolove u zglobovima. Oni ne moraju uvijek značiti da je u pitanju artritis ili osteoartritis. Iako velik broj različitih faktora može utjecati na zdravlje zglobova i prouzročiti bolove, otkrivamo vam neke stvari koje trebate znati ukoliko osjećate bolove u zglobovima. Naime, bolovi u zglobovima također mogu biti akutni ili hronični. Akutni bolovi u zglobovima mogu biti uzrokovani primjenom nekih lijekova, upalnim procesima ili povredama, istegnućima ili iščašenjem zglobova a prestaju sa otklanjanjem uzroka. Ukoliko bolovi u zglobovima traju duže od 3 mjeseca onda je riječ o hroničnim bolovima i javljaju se kao posljedica hroničnih oboljenja poput artritisa, osteoartritisa, gihta, lupusa, sarkoidoze, lajmske bolesti, fibromialgija, karcinoma…