Da li ste znali

Ljudsko tijelo ima preko 4 miliona struktura osjetljivih na bol.

Prijetnja od nanošenja bola budi strah štetniji od samog bola, jer ljudi često potcjenjuju svoju sposobnost izdržavanja bola. U priručniku nekih velikih obavještajnih agencija pominju se metode mučenja u kojima se naglašava značaj psihološkog nad fizičkim mučenjem.

U tretmanu bola, ne treba zanemarivati ni ulogu psiholoških faktora kao odrednica bola, poput ranijih iskustava, očekivanja, sugestije, pažnje, emotivnog stanja… U Duke studiji iz 2008. godine, pacijenti su primali bolne elektrošokove. Nakon toga, ispitanicima je davana placebo tableta od 0,10 centa, što je ublažilo bol kod oko 64% učesnika. Placebo tableta koja je koštala 2,50 US$ ublažila je bol kod 85% učesnika.

Zmija crna mamba, jedna od najotrovnijih zmija na svijetu, proizvodi i hemijska jedinjenja protiv bolova koja se nazivaju mambalgini, koja bi mogla biti bolji lijek protiv bolova (i sa manje nuspojava) od morfija.

Zakletva može povećati toleranciju na bol i smanjiti strah od bola.

Stručnjaci robotike sa Univerziteta u Ljubljani su napravili robota namijenjenog isključivo za udaranje ljudskih bića u ruku, radi testiranja praga bola kako bi budući roboti mogli udovoljavati prvom zakonu robotike („Robot ne smije povrijediti ljudsko biće niti, svojom neaktivnošću, dozvoliti da ljudsko biće bude povrijeđeno“).

Bol se definiše kao “neprijatan osjećaj i emocionalna reakcija na taj osjećaj”. Neki bolovi su rezultat očigledne povrede. Drugi put bol nastaje usljed oštećenih živaca koje nije tako lako odrediti. Mogu vas boljeti i dijelovi tijela koje ste odavno izgubili (npr. „fantomski“ bol kod amputiraca). Bol je složen i prkosi našoj sposobnosti da mu odredimo jasnu definiciju. Bol je daleko više od prenošenja nervnih impulsa i transdukcije senzornih signala. Bol je složen spoj emocija, kulture, iskustva, duha i osjećaja.

Situacije ignoriranja, odbijanja i odbacivanja mozak doživljava kao fizički bol. Time se objašnjava da neki analgetici, poput paracetamola, pored klasičnog fizičkog bola mogu ublažiti psihički bol uzrokovan društvenim odbacivanjem.

Boli vas glava? Bol se ne pojavljuje u mozgu. Mozak ne osjeća bol jer nema receptora za bol. Mozak samo tumači osjećaje bola.

Ako imate hronične bolove, znate kako to demorališe i iscrpljuje, i fizički i psihički. To može spriječiti osobu da obavlja svoje svakodnevne aktivnosti i učiniti je ekstremno razdražljivom iz razloga što je “drugi” skroz ne razumiju. Ali to je samo polovina priče. Hronični bol vremenom može oštetiti mozak zbog stalne moždane aktivnosti u područjima mozga koja bi normalno trebala biti u mirovanju. Bol može smanjiti mozak – mozak ljudi s hroničnim bolom u leđima je čak 11 posto manji od mozga onih koji ne boluju, objavili su naučnici 2004. godine. Naučnici nisu sigurni zašto se to dešava.

Signali bola koje šalje iritirana dijafragma osjetiće se u ramenu. Osjećaji probadanja u blizini srca, koji se ponekad jave nakon konzumiranja masnog obroka, često se miješaju sa srčanim udarom, ali nisu ništa drugo do simptomi slabe probave.

Engleska kraljica Viktorija je koristila kanabis da bi ublažila svoje menstrualne bolove.

Eksperimenti su otkrili da na ljekarsku procjenu bola utiče privlačnost pacijenta.

Svaki muškarac koji je posmatrao ženu koja se porađa prirodno, bez pomoći lijekova, zakleo bi se da žene mogu sve podnijeti. Ali istina je da boli više nego što možete zamisliti. Žene u većoj mjeri osjećaju bol jer imaju dvostruko više nervnih receptora od muškaraca. Primjera radi, žene imaju 34 nervna vlakna po kvadratnom centimetru kože lica, dok muškarci imaju u prosjeku 17. U studiji iz 2005. godine potvrđeno je da tokom života žene prijavljuju više bolova, a u usporedbi s muškarcima, one osjećaju bol na više dijelova tijela i taj bol je dugotrajniji.

Neke životnije ne osjećaju bol poput nas, pa bi istraživanje na životinjama moglo pružiti zaključke pomoću kojih bi se olakšala ljudska patnja. Kao primjer može poslužiti goli sljepaš, glodavac iz porodice krtičastih štakora, skoro potpuno slijepo podzemno stvorenje bez dlaka. Studija iz 2008. godine objavljena u časopisu PLOS Biology otkrila je da ono ne osjeća ni bol od kiseline, niti ljutinu čili papričice. Jastozi ne osjećaju bol, čak ni kad se kuhaju u kipućoj vodi, saopćili su naučnici u izvještaju iz 2005. godine. Ako bi istraživači mogli otkriti zašto se ovo dešava, možda bi ih to usmjerilo ka otkrivanju novih lijekova protiv bolova za ljude.

Glavobolja od sladoleda je stvarna! Glavobolja od sladoleda nije mit – stvarno je možete osjetiti dok jedete ovaj smrznuti desert. Ovaj fenomen je poznat pod nazivom „brain freeze“ („smrzavanje mozga“) a pravi naziv mu je “sfenopalatinalna ganglioneuralgija”.

Određene namirnice mogu biti okidač za nastanak migrene i drugih oblika glavobolje. Ukoliko ste skloni glavoboljama pripazite na hranu poput brze hrane koja sadrži meso (poput hamburgera, hot-doga jer sadrže nitrate), kineska hrana (koja može sadržavati mononatrijev glutamat) i hrana sa vještačkim zaslađivačima poput aspartama ili sukraloze, agruma, sireva… Imajte na umu da su okidači individualni pa obratite pažnju šta jedete i koja namirnica je vaš okidač!

Preko 90 posto ljudi koji misle da imaju glavobolju zbog sinusa zapravo imaju migrene; ostali vjerovatno osjećaju tenzionu glavobolju. Zbog lokacije bola, ljudi često migrenski bol zamijene sa sinusnim. Ukoliko vam bol ublaže određeni lijekovi za tretman sinusa, to je zato što oni sadrže sredstvo za ublažavanje bolova. Međutim, za dugotrajno olakšanje trebat će vam specifičan tretman migrene.